sabiranje putokaza

blog se preselio

Posted on 19/04/2014 Updated on 22/03/2017

Blog se preselio na:

Skoro svi zapisi s ovoga izdanja (ponegdje malo popravljeni) premješteni su tamo pod izvornim nadnevcima.

This entry was posted in dnevnik čitanja and tagged filosofija.

Marijan Cipra: Kao da nas samo još jedan Heidegger može spasiti?

Posted on 19/02/2014 Updated on 01/06/2015

premješteno (zajedno s komentarima) na novo izdanje bloga: Marijan Cipra: Kao da nas samo još jedan Heidegger može spasiti?

This entry was posted in dnevnik čitanja and tagged filozofija, Marijan Cipra, Martin Heidegger.

KONSTANTIN KAVAFI: “OČEKUJUĆI VARVARE”

Posted on 19/02/2014 Updated on 16/04/2014

A . A . A

Otto Dix

-Šta ćemo ovde na agori okupljeni?

Treba danas varvari da stignu.

-Zašto u senatu vlada takav nered?
Što senatori većaju a ne donose zakone?

Zato što će varvari danas stići.
Kakve još zakone da donesu senatori?
Varvari će ih načiniti čim stignu.

-Zašto nam je car tako poranio,
i na glavnoj kapiji grada zaseo
na presto, sav svečan, sa krunom na glavi?

Zato što će danas varvari stići.
Pa car čeka da primi
njihovog vođu. Pripremio je
specijalno za njega povelju na pergamentu
sa silnim titulama i počastima.

-Zašto su se naša dva konzula i pretori
pojavili u svojim crvenim togama sa vezom;
zašto su stavili narukvice s toliko ametista,
i sjajno prstenje s divnim smaragdima;
zašto su im danas u rukama skupoceni štapovi
sa čudesnim inkrustacijama u zlatu i srebru?

Zato što će danas varvari stići;
a takve stvari zasenjuju varvare.

-Zašto naših valjanih retora nema da…

View original post još 88 riječi

This entry was posted in dnevnik čitanja and tagged književnost, Konstantin Kavafi, pjesništvo.

Filosofija slobode Rudolfa Steinera na forumu

Posted on 28/01/2014 Updated on 04/06/2015

Na forum.hr zajednički čitamo knjigu Rudolfa Steinera Filosofija slobode iz 1894.

Rudolf Steiner: Filosofija slobode (zajedničko čitanje)

ulomak na novom izdanju bloga: sloboda i mišljenje? (ulomak iz Rudolf Steiner, Filosofija slobode)

This entry was posted in dnevnik čitanja and tagged dijalog, filozofija, mišljenje, Rudolf Steiner, sloboda.

Rudolf Steiner prije Heideggera o bezličnom Se (das Man)?

Posted on 04/01/2014 Updated on 23/03/2015

Rudolf Steiner, filosof ali prije svega osnivač antroposofije kao (svakako kontroverzne) ”duhovne znanosti”, u jednome predavanju iz 1913. govori o njemačkoj riječi ”das Man”, (bezličnom) Se, na način koji mi se čini istovjetnim slavnoj Heideggerovoj analizi upotrebe te riječi iz Bitka i vremena. Ako je sadržaj Heideggerove i Steinerove misli ovdje jednak, ipak izgleda da je isključen izravni utjecaj – Steiner je to predavanje održao 1913. u Walesu, a objavljeno je tek 1927., dakle u godini kad je objavljen Bitak i vrijeme.

ulomak premješten ovdje: Se?

This entry was posted in dnevnik čitanja and tagged filozofija, ja, Martin Heidegger, Peter Sloterdijk, Rudolf Steiner.

Why the Materialist Neo-Darwinian Conception of Nature Is Almost Certainly False

Posted on 06/12/2013 Updated on 20/04/2014

Na forum.hr-u zajednički (?) čitamo knjigu Thomasa Nagela dosta običnoga naslova (Mind and Cosmos) i provokativnoga podnaslova (Why the Materialist Neo-Darwinian Conception of Nature Is Almost Certainly False). Pridružite nam se! 🙂 Knjiga je dostupna online na žalost samo na engleskom), registracija na forum.hr je bezbolna, a postoji i opcija ”ignore” ako vas poneki sudionik suviše iritira.

Evo linka na raspravu (a tamo je i link na knjigu):

Thomas Nagel: Zašto je materijalističko novodarvinističko poimanje prirode skoro sigurno pogrešno

This entry was posted in dnevnik čitanja and tagged analitička filozofija, cjelina, dijalog, filozofija, Thomas Nagel, znanost.

… washing the soul from the body that comes from the depth of the sea … (u sjećanje na Lou Reeda)

Posted on 28/10/2013 Updated on 20/04/2014

”Tata, što si radio dok je bio rat?” Slušao Velvet Underground, više-manje. Nije da se ponosim. Nije da se sramim. Bilo je kako je bilo.

Uglavnom, jučer je umro Lou Reed, pjevač tužnih pjesama.

This entry was posted in dnevnik čitanja and tagged Lou Reed, muzika.

1
2
…
21
Sljedeće →

emergencija iskustva? (ulomak iz Galen Strawson, Real Materialism)

Fizikalisti pojavu iskustva objašnjavaju ovako: imamo nešto poput hrpe lego kockica, koje se međusobno slučajno spajaju i gibaju na razne načine, i kad to spajanje i gibanje postane dovoljno složeno (ali baš jako, jako složeno), pojavi se iskustvo. To se naziva „emergencija“. Strawson jr., u skladu sa slavnom pojmovnom strogošću analitičke filosofije, odgovara: „Don’t belive it. It’s silly.“ Čini se kao primjeren odgovor.

fizika i realnost vremena? (ulomak iz intervjua s Timom Maudlinom)

Zašto bi se mislilo da vrijeme ima smjer? Čini se da to ide usuprot onome što fizičari često kažu. Mislim da to pitanje ide malo naopako. Pođite do čovjeka na ulici i pitajte ga ima li vrijeme smjer, razlikuje li se budućnost od prošlosti, ne kreće li se vrijeme prema budućnosti. To je prirodni pogled. Zanimljivije […]

zašto majmuni ne pokazuju? zašto ljudi pokazuju? (ulomak iz Michael Tomasello, Why Don’t Apes Point?)

Čini se da neki minimalni jezik gesta, osobito gestu pokazivanja, ljudi razumiju neovisno o kulturi, prije nego nauče jezik, dok nama srodni primati te geste teško razumiju i nikad ne koriste između sebe. Što bi značilo da differentia specifica ljudi spram drugih primata nije samo jezik, nego i jedno predjezično razumijevanje intencija drugih, a koje vjerojatno uopće omogućuje da se jezik pojavi. Posljedice mi izgledaju dalekosežne. Između ostaloga i to da sve što je eksplicitno iskazano možemo razumjeti samo unutar konteksta koji je uvelike predjezičan, odnosno implicitan. Također, čini se da je bit toga razumijevanja sagledavanje namjera drugih, što znači da razumijevanje od početka uključuje i stanoviti (recimo tako) etički motiv (usporedi: https://protreptikos.wordpress.com/2017/03/06/ja-kao-bilo-tko-drugi-ulomak-iz-j-n-findlay-axiological-ethics/). Odnosno, nije tako da druge najprije razumijemo kao neke “objekte” pa nas tek etički odgoj uči da i oni, poput nas, imaju namjere.

tekst i kontekst: što računala ne mogu? (ulomak iz Hubert Dreyfus, Šta računari ne mogu)

In memoriam Hubert Dreyfus: podsjećanje na klasični susret AI i hermeneutike početkom sedamdesetih. Doduše, AI-evci najprije nisu obraćali pažnju na šašavog kolegu s odsjeka za filosofiju koji ih je uvjeravao da to što rade ne može uspjeti, ali valjda im je u međuvremenu došlo do glave. 🙂

božansko “ništa”? (ulomak iz Damir Barbarić, O darivanju)

U novom broju Vijenca Damir Barbarić ulazi u dijalog s Bernhardom Welteom (uz nespomenutoga Marina Heideggera koji nadviruje preko ramena) a povodom objavljivanja prijevoda Welteove knjige Filozofija religije (Matica hrvatska, 2016.)

muzika kao nadilaženje dualizma osjetilnog i mislivog? (ulomak iz Marko Tokić, Platon i Plotin o glazbi)

“I prema Platonu i prema Plotinu glazba je u službi uspostave muzičnosti duše. Glazba se sastoji od ritma i sklada uz pomoć kojih duša oglašava u sebi ljepotu onoga mislivog. Ljepota onoga mislivog nije oprečna ljepoti onoga osjetivog. Zvučnim nasljedovanjem ljepote onoga mislivog glazba hrani sjećanje duše, radi čega se čovjek uspijeva odvraćati od stvari u kojima se vidljivo ne očituje ljepota, te ostvarivati istinit način života.” (novi članak Marka Tokića u zadnjem broju Filozofskih istraživanja)

epigenetika? (ulomak iz Michael Skinner, Unified theory of evolution)

Od mnoštva znanstvenih otkrića tijekom dvanaestak godina trajanja ovoga Nagovora većina ih se sa filosofskog gledišta (koje nije nužno sub specie aeternitas ali uključuje 2500 godina povijesti) nije činila baš relevantnima. To nije slučaj s napretkom epigenetike zadnjih godina. I zato što se jedna zamisao dugo protjerana preko notornog „ruba znanosti“ vratila u mainstream, ali i zato što se i ovdje, u jednoj „hard science“, očituje koliko je „informacija“ sadržana u tekstu (u ovom slučaju genima) malo odvojiva od konteksta (u ovom slučaju okoliša) – a što je klasična tema hermeneutike.

ja kao bilo tko drugi? (ulomak iz J. N. Findlay, Axiological Ethics)

Bez toga da sebe zamislimo u koži drugoga nije moguća nikakva komunikacija, pa onda i nikakva spoznaja. Spoznaja utoliko već ima moment nepristranosti – ono etičko je daljnji razvoj iste te tendencije.

uzvišeno? (ulomak iz Damir Barbarić, Uz Markovićevo tumčenje divotnog i tragičnog)

Dok je logika, odnosno pojmovno mišljenje, kako je to lijepo rekao Hegel, poput sove koja uzlijeće navečer, neko naknadno mišljenje (nachdenken) onog prošlog koje okončava u “nihil admirari” (https://protreptikos.wordpress.com/2014/07/24/nihil-admirari-ulomak-iz-damir-barbaric-o-mjestu-filozofiranja/), dotle pak, vjerujemo li Franji Markoviću, ono estetičko može, obrne li se poraženo od svega osjetilnog i konačnog, u udivljenju “umski ćutiti”, ili, “njekim pretjecanjem unapried uzbiljavati buduće dovršeno poimanje neizmjernoga objekta”, odnosno nekako unaprijed misliti-osjećati (vordenken).

Hegelov Krist: pomirenje? (ulomak iz Hans Küng, Utjelovljenje Boga)

Hegel se kao tridesetogodišnjak iznova bavi Kristom, i upravo tad se događa i njegov okret od Kanta ka vlastitim temama i rješenjima. Nakon što je napisao neobjavljenu knjigu “Isusov život”, u kome Isusa shvaća kao posve kantovskog učitelja morala (i ništa više od toga – raspeće je ujedno i kraj priče), njemu svojstveno nastojanje za pomirenjem, koje stavlja u središte ljubav kao onu moć koja pomirenje može ozbiljiti, dovodi i do promijenjenog stava prema Kristu.