Zbigniew Preisner: Pjesma za ujedinjenje Europe

Posted on Updated on

Oglasi

9 thoughts on “Zbigniew Preisner: Pjesma za ujedinjenje Europe

    Vertebrata said:
    25/07/2013 u 21:36

    Tek sad vidim da si i ti nedavno potegao za Preisnerom.

      davor responded:
      26/07/2013 u 13:58

      Da, sviđa mi se, a bilo je i prigodno. Budući da si ti ponudio i tekst i engleski prijevod, evo ovdje i hrvatskog prijevoda:

      “Kad bih sve jezike ljudske govorio, i anđeoske, a ljubavi ne bih imao, bio bih mjed što ječi ili cimbal što zveči. Kad bih imao dar proricanja i znao sva otajstva i sve spoznaje, i kad bih imao svu vjeru da bih i gore premještao, a ljubavi ne bih imao – ništa sam! … Ljubav je velikodušna, dobrostiva je ljubav, ne zavidi, ljubav se ne hvalisa, ne nadima se; nije nepristojna, ne traži svoje, nije razdražljiva, ne pamti zlo; ne raduje se nepravdi, a raduje se istini; sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi. Ljubav nikad ne prestaje.” (I. Korinćanima 13)

    ondajosh said:
    26/07/2013 u 17:35

    Držim, Davore, da si odabrao posvema upitnu poruku čitačima izvrsnog ti bloga.
    Sam datum postavljanja videa kao i pripadajuće mu muzike ukazuje na Tvoj odnos prema našem “ulasku” u sustav-višeg-ranga što se naziva EU. Očekivao sam da ćeš se, ponukan Tvojim dosadašnjim blogovjestima okrenuti ka antici, tom izvoru koji uvijek pomlađuje. Onom izvoru koji je upravo i blagoslovio poimanje sustava kao što je EU. No, meni osobno je zasmetala ne toliko preiznerovština, koju jako volim (posebice u zadnje vrijeme 10 Pieces for Piano) nego u videu prikazanih simbola i predstavnika jednog sustava kao i novozavjetni tekst poslanice Korićanima…U filmu /TBP/ se daje tipična slika žrtve-za-neko-dobro, a to je smrt autora i uzdizdanje skladbe na nivo dara /žrtva-dar=feniks=Isus/…Ako pogledamo film i muziku odvojenu od datuma našeg političkog ulaska u EU, imam samo hvalospjeve. Latini bi rekli: In varietate concordia.

    Ono što nas povezuje je težnja za srednjim slojem, zvijezdanim idealima posvema desežnim. To je tako u većini, debeloj većini europljana…Ono što nas ovdje, kao neki elitini sloj slušača ili kako bi ti to rekao filosofa povezuje, rekao bih da je to tipična borgezviština, odnosno arhetipska stremljenja…Stoga mi se čini da nas i antika u tom smislu pomlađuje, jer ne daje neki-označeni-tip pogleda na svakodevnicu.

    Da, antika nas zaista pomlađuje. I zato mi se viđauju tvoji osvrti.

    🙂

      davor responded:
      27/07/2013 u 11:35

      Dobro, ali nije nitko Preisneru podvalio riječi pjesme. Možda bismo se trebali upitati zašto je on na kraj jednog ne-političkog filma stavio pjesmu koju je naslovio Song for the Unification of Europe, i to na slavne riječi sv. Pavla?

      Mada je priča filma ne-politička (koliko se sjećam, gledah ga samo još onda u kinu), sam naslov tih filmova, na francuskom jeziku, očito sugerira zastavu nastalu u osvit građanske revolucije, s pripadnim idealima. Sigurno je da današnja Europa nosi nasljeđe toga velikog uzleta građanskog sloja, i nije čudno da film formalno posvećen idealima Francuske revolucije završi pjesmom za ujedinjenje Europe. Ali, čudno je, s obzirom na sve ono što se naziva ”dekristijanizacija Francuske tijekom Revolucije”, da okončava stihovima sv. Pavla. Zašto je jedan Poljak uglazbio sv. Pavla revolucijom dekristijaniziranim Francuzima?

      Ova pjesma i film su iz godine 1993., u kojoj je Europa prestala biti ”ekonomska zajednica” i postala je nešto više, naime ”unija”. Vjerojatno je i tada bilo rasprava o priznanju ”kršćanskih korijena Europe”, kao i kasnije, uz nedoneseni europski ustav. Odnosno, uz ovu težnju ka Europi o kojoj ti govoriš, građansku, srednjeslojnu, trgovačku, interesnu, postoji i jedna puno starija europska ideja univerzalizma, naime kršćanska (katholikos, naravno, znači upravo ”univerzalno”). A sv. Pavao je, kao što prepoznaje komunist i ateist Badiou u svojoj odličnoj knjizi o njemu, utemeljitelj toga univerzalizma. Mislim da Preisner ovom Pavlovljevom pohvalom ljubavi ukazuje da postoji taj stariji, i možda dublji, univerzalizam od interesnoga (koji je činio puku ”ekonomsku zajednicu’), i da bi priznavanje toga europskog nasljeđa moglo bolje ujediniti Europu (ako ona doista hoće biti ”unija”). Utoliko mi se čini da ovakav video uz ovu pjesmu, mada je napustio originalni kontekst filma i (pre?)naglasio kršćanstvo, nije iznevjerio Preisnera. Ja ga nisam odabrao zbog slika, nego zbog teksta pjesme. Ali, ne smeta mi priznanje toga nasljeđa. Dapače, i meni ovakva Europa u koju smo toga dana ušli prečesto zvuči kao ”mjed što ječi i cimbal što zveči”.

      Ti si potpuno u pravu kad ukazuješ na još starije, pred-kršćanske, antičke izvore Europe. Ali, ne treba negirati da smo antičko nasljeđe primili kroz kršćanstvo; pa još i sad najviše poznavatelja grčkog jezika mogu to znanje zahvaliti kršćanskom obrazovanju. Ipak, svakako naši korijeni sežu dublje. I danas, kad priželjkujemo jedinstvo raznolikosti europskih naroda, pred očima imamo raznovrsnost načina života mnoštva grčkih polisa, koje je ipak činilo neko neporecivo jedinstvo. Tijekom povijesti su mnoge obnove europskog duha nalazile izvor u antici – mala renesansa iz XII. st., kao i ona velika tri stoljeća kasnije, njemački romantizam/idealizam, i kasnija njemačka filosofija Nietzschea, Heideggera do Gadamera, itd. Može li nas još jednom pomladiti? Rekao bih da u tom pogledu osjećamo jednako. 🙂

        ondajosh said:
        03/08/2013 u 18:11

        No, nitko nikomu ništa nije podvalio. Stvari su posvema jasne. Taj Netko je spojio Preisnera sa onim slikama, a Ti si to danom pristupanja RH u EU objavio. Ja sam uočio da se ne slažem sa povezivanjem pojmova EU i rimokatolicizma kroz pojavu pred-predhodnog Pape tijekom videa. Zapravo, ne slažem se sa onime što neki svojski žele a to je da je Europa kakvu poznajemo ukotvljena u kršćanstvu. Stoga sam i pozvao na tvoje genijalne izvadke i osobne osvrte na antiku. Ipak ona pomlađuje i čini nas bližim onim zvijezdama koje su na EU zastavu no što to čini RKC. Ali jest, slažem se t tobom da je, ako uzmemo ta etiketiranja Preisnera kao Poljaka kao kršćanina kao onoga-tko-je uglazbio tekst iz Biblije, autora glazbe iz tih filmova. Preisner je meni osobno lijep u solo pianu. Tu je ogoljen. Nema nekih naznaka, ne želim s njime nikuda jer me i ne poziva. Samo je dovoljno slušanje. Slušanje piana.
        No, tvoje znanje filosofije me potpuno smlavi i ostavi da ti samo se poklonim. Spominješ mi Heideggera, nad kojim nekim tekstovima sam plakao….Stoga sam tu posvema emotivan….
        Da rezimiram. Prihvatimo li kršćanstvo kao korijen EU moramo prihvatiti i sve ono što je to kršćanstvo donijelo nama (europljanima), a između svega trebalo bi privatititi i kršćanski kolonijalizam, inkviziciju, elitizam i današnji otpor prema svima jasnom širenju zaraznih bolesti (recimo HIV-a) i neupotrebi kondoma. Imamo li snage prihvatiti te korijene u potpunosti? Sa svime što su oni donijeli? Mislim da ne. U otporu tome se i rodila ideja zajedništva. Onoga sa malo većim “Z” kojeg se proklamira(lo).

        davor responded:
        05/08/2013 u 08:39

        Neobična mi je uloga u koju me guraš, branitelja Crkve. Da nema ove zadnje napomene, ne bih je prihvatio. I tako čitamo po novinama o krivnji zatucanih kršćanskih propovjednika što ne dopuštaju neobrazovanim Afrikancima da koriste kondome. Ali, doista je neobičan taj refleks prosvijećenih Europljana da u svakom problemu glavnog krivca vide u popovskoj seksualnoj represiji. Kao: da popovi puste ljude da se slobodno praše bez da im pritom nameću krivnju, sve bi bilo riješeno. Ali, mada krivnja zapadnjaka za afričku epidemiju HIV-a doista jest ogromna, ona leži posve drugdje: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2205968/ U odnosu na ovdje opisane probleme, utjecaj katoličke zabrane korištenja kondoma je …, pa procijeni sam. A procijeni i omjer koliko se u zapadnim medijima piše o katoličkoj zabrani korištenja kondoma, a koliko o stvarnim uzrocima, za koje Zapad zacijelo nije nedužan.

        ondajosh said:
        06/08/2013 u 22:43

        Ja stojim iz onoga što sam napisao. Poveznicu znamo (adiministrativni ulazak u EU, Preisner i video na koji sam se javio podstaknut). Sada se u prepisci širimo pa smo došli i u Afriku. Držim da paradigma koja vlada u Europi ipak nije spremna i neće biti, u duhu cjelovitosti prihvatiti da je nešto korjenitije od nečeg drugoga, pa nametnuti kršćanstvo kao takvo. I rekoh, ako to učinimo, prihvatimo onda i (njihov, odnosno kršćanstvom-potpomognut) kolonijalizam (i sve oblike terorizme s t ime povezane) i inkviziciju i ovaj sadašnjim im nauk koji provodjedaju kao paradigmu.

        Ja bi ipak ukazao u nešto dalje. Ima li riječ prošlostije? U osvit antike. Što mi nsimo svi djeca tih istih?

        Ima tamo noga filologa u Zarezu. Sviđa mi se. Znam i tebi.

        🙂

        davor responded:
        07/08/2013 u 10:37

        Postao sam osjetljiv kad netko u religiji nalazi korijen današnjih problema. Tri su izvora za to: 1. militantni ateisti koji dogmatiziraju znanost pod lažnom pretpostavkom da je jedna od zadaća znanosti borba protiv religije, 2. golema laž da imperijalistički američki ratovi zadnjih desetljeća imaju ikakve veze s opasnostima od terorističkih vjerskih fanatika, 3. laž da je vladajuća klasa u HR od 1990. neka klero-nacionalistička. U svim tim slučajevima napadi na religijske organizacije funkcioniraju kao neki ideološki ”drž’te lopova!” Budući da se stalno susrećem s tim ideologijama (scientizam, amerikanizam, detuđmanizacija) koje prenaglašavajući negativne vidove religija zamračuju stvarne izvore problema, postadoh sumnjičav.

        Vjerojatno pretjerano (barem u ovom slučaju).

        salix3333 said:
        07/08/2013 u 11:26

        No. Mislimo drugačije. Nisam htio dovesti u pitanje religiju nego prikaz vođe jednog sistema koji je prikazan u videu. Riječ je o sistemu koji se naziva RKC i poglavar Papa. To povezivanje unuztrar videa dana 1. 7. o.g. me zasmetalo. Možda tim više što radim za tu administraciju u EU, pa imam prilike vidjeti raznolikost, drukčijost i kako ona utječe na svakodnevnicu. Nisam htio nikoga napadati, ponajviše RKC.

        U svezi baštinjenja religija i drugih vrijednosti unutra EU, preambula Ustava EU kaže da smo se udružili, između ostaloga i:
        [… ] DRAWING INSPIRATION from the cultural, religious and humanist inheritance of Europe, from which have developed the universal values of the inviolable and inalienable rights of the human person, freedom, democracy, equality and the rule of law…”.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s