hereza?

Posted on Updated on

premješteno na novo izdanje bloga: hereza?

Oglasi

14 thoughts on “hereza?

    Will Farnaby said:
    15/11/2011 u 10:18

    Odličan post!

    izmedju said:
    16/11/2011 u 20:01

    Sjajan post!

    Evo ti jednog predavanja, srecom ne misle svi naucnici isto:

    Ispostavlja se da su mnoge ideje koje su bile jereticke, tipa da nafta ne nastaje samo raspadanjem zivih organizama i njihovim talozenjem, vec malo drugacije, budu oznacene kao jeres (o tome prica i Freeman Dyson u predavanju iznad).

    Nazalost, cesto se desava da je naucno drustvo prilicno inertno. U tom smislu se slazem sa Kuhn-om i njegovim vidjenjem naucnih revolucija. Kad budem imao vremena i inspiracije napisacu nesto vise na tu temu.

    Ima i jedna anegdota, kada je Per Bak, otac ideje o samoorganizovanoj kriticnosti hteo da objavi kljucni rad u nekom od vrhunskih casopisa, recezenti su ga odbijali, kao jereticara. Medjutim jedan urednik je na silu rad objavio, i ispostavilo se da je to bio pun pogodak. Kasnije je Per Bak na jednom predavanju pricao o celoj prici, ispostavilo se da su u prvom redu sedeli recezenti koji su rad odbijali, nisu se ni zacrveneli 🙂

      ondajosh said:
      17/11/2011 u 18:21

      Da, izvrsno je to primijetiti i imati na umu da je svaka ideja značajna, ma kako nam iz našeg trenutačnog kuta gledanja izgledala. Naišao sam na zgodan web-link na kojemu je popis neshvaćenih, a kasnije s-lovorim-vijencima-slavljenih: http://amasci.com/weird/vindac.html#j19.
      (Osobno, volim priču o dokazu da je bakterijska vrsta Helicobacter pylori uzročnik vrijeda, gastritisa i da je povezan s MALT limfomom), gde je ideja Warrena i Marshala iz australskog Perta odbačena tada, samo zato što je bilo uvrijeđeno mišljenje i gotovo kao dogma, da je želudac sterilan.

    davor responded:
    17/11/2011 u 23:34

    Drago mi je da vam se sviđa post. Zapravo sam ga napisao u jeku jedne internetske rasprave o pseudoznanosti (ja sam, naravno, bio zastupnik pseudoznanosti 😀 http://symblogia.wordpress.com/2011/01/25/pseudoznanost/#comment-715 ), ali sam tada odustao od objavljivanja jer je ta rasprava postala previše usijana za moj ukus. Sad mi se činilo zgodno da se nadovežem na prethodni post, pa sam ga pronašao u računalu. Vjerojatno je ostao dio ondašnjeg polemičkog raspoloženja, a možda je zato i zanimljiviji…

    Hvala na linkovima, Josh i ”izmedju”… Za razliku od jednoga sudionika gorenavedene rasprave, ja ne vjerujem da je jamac dobre znanosti prije svega metoda, nego pametni znanstvenici. A doista je malo gdje toliko pametnih ljudi kao u znanosti (i tu svakako spadaju ovi na koje ste ukazali linkovima). Tako da je sigurno da mnogi znanstvenici vide u čemu je problem (naime, ako doista ima problema, kao što ja mislim da ima), ali je upitno koliko mogu učiniti za njegovo rješavanje.

    U čemu je, dakle, točno taj problem, kako ga ja vidim? Svrha znanosti se, s jedne strane, može predstaviti kao načelno lišena suviše ljudskih briga, naime, naprosto kao povećanje znanja o svijetu. I to je u osnovi točno. Ali, budući da je tako postavljena zadaća beskonačna, a mi ljudi smo u svakom smislu konačna bića, jasno je da od beskraja mogućih stvari mi istražujemo samo one stvari koje su na neki način za nas relevantne. Pitanje o tome je li nešto relevantno ili nije prije je stvar prosudbe nego li egzaktnosti – ne mogu zamisliti znanstveno-egzaktno rješenje nekoga pitanja o relevantnosti. Jer relevantnost prosuđujemo opet naspram ciljeva koje sebi postavljamo. A to koji su ciljevi dobri i poželjni, i što je za ljude više a što manje važno, i tome slično… to, po svemu sudeći, nije moguće znanstveno riješiti. Tako da to što znanost treba istraživati (a što pak ne treba jer je gubitak vremena) na kraju ne može biti određeno znanstveno. Zbog toga je autonomija znanosti uvijek samo djelomična – to što će znanost istraživati i čime će se baviti uvijek su-određuje društvo, prije svega kroz financiranje (dakle, npr. država/politika ili privatni investitori ili multinacionalne kompanije…), ali i time što su znanstvenici privatno dio društva pa ih zanimaju stvari koje zanimaju i druge ljude. Zato će nužno u nekom naopako postavljenom društvu i znanost dobrim dijelom biti naopako postavljena. Zato se, kad čitam lijepi intervju sa S. Ostojićem, ne mogu ne rastužiti kad on spominje zamisao o znanstveniku kao renesansnom čovjeku… Naravno da bi to bilo sjajno, ali u ovom anti-renesansnom društvu u kojem se sve specijalizira toliko da smo svi sve više nalik kotačićima u nekom mehanizmu kojega niti ne razumijemo a još manje nadziremo, čini mi se iluzornim očekivati da će znanost funkcionirati bitno drugačije.

      Putnik said:
      21/11/2011 u 16:54

      Odlična dva zadnja upisa. Kad ostavimo sve ostrašćenosti po strani cijeli problem stoji u tome što se taj redukcionistički model započet još Demokritovim atomizmom pokazao toliko korisnim da je većina jednostavno uložila sve nade da ćemo tim putem objasniti cijelu prirodu. Oni znanstvenici koji su smatrali da smo od toga modela izvukli sve što smo mogli i da su holistički modeli ispravniji put danas su svedeni na razinu redikula. Naročito zato što je new age pokret u potpunosti prihvatio holističku sliku svijeta i sve neobičnosti koje priroda stavlja pred nas tako da je danas uopće spomenuti holizam u znanstvenoj zajednici postalo vrlo opasno. Strogo postavljenu crtu razgraničenja između “razumnog” i “budalaština” ne smijemo prijeći ni za milimetar jer ćemo time pokrenuti val koji će nas nepovratno vratiti u praznovjerje. Tako da ćemo sve ono što se ne uklopi u ovu, prevladavajuću konceptualizaciju svijeta proglasiti nepostojećim, a one koje sumnjaju ili prigovaraju proglasit ćemo protivicima razuma ili napretka. Ono što nam je svima nužno potrebno je osjećaj sigurnosti, da nismo spoznajno ograničeni, da na koncu ništa neće ostati skriveno našim empirijskim istraživanjima, da nas razum ne vara. Mehanicistički koncept nam nudi upravo tu sigurnost. Ali priroda se ne podvija pod našim uvjerenjima, konceptima, razgraničenjima i potrebama za sigurnošću. I uvijek iznova nađe načina da nas iznenadi. Eto, nisam rekao ništa o čemu već niste pisali ali potreba za komentarom me nadjačala 🙂

        ondajosh said:
        22/11/2011 u 19:12

        Putniku: molio bih te da pokušaš objasniti kako doživljaš “holistički pojam svijeta”. Naime, ja kao znanstvenik uvijek razmišljam holistički, a u biti radim to, metaforički ću se sada izraziti da na osnovu kapljice mora pokušavam uopćiti pojavu na razini mora (cjelokupnosti). Stoga me jako interesira tvoje poimanje holizma (ali ne onih pročitanih definicija, nego baš tvoje poimanje). I hvala unaprijed 🙂

    Putnik said:
    23/11/2011 u 16:04

    Pozdrav ondajosh 🙂

    Kako holistički doživljavam svijet? Jedino kako ga mogu doživjeti (iskusiti), kao cjelinu sastavljenu od sustava u međusobnim neraskidivim, kontinuirano mijenjajućim odnosima. Jedini način za bilo koji sustav da postoji je međudjelovanjem s okolnim sustavima koji su opet u međudjelovanju s okolnim sustavima itd. Možda zvuči nepopularno hipijevski ali uistinu jest sve povezano. I to toliko povezano da stroge granice između sustava zapravo i nema. Niti organizmi kao psihofizički sustavi nisu međusobno samotni razdvojeni otoci. Oni su procesi i međudjelovanje s okolinom pa i na nama možda neobične načine. Evo, zašto recimo mnogima ona teza o proširenom umu koju Sheldrake istražuje (telepatija, osjećaj da vas netko gleda) mnogima zvuči besmisleno? Pa upravo zbog toga što unatoč postojanju polja promatramo prirodu isključivo kao sumu njenih dijelova. A kako uopće razlomiti psihu na dijelove? Možemo mi blejati u neurone dok ne poplavimo ali dok ne shvatimo da je i psiha međudjelovanje s okolinom, a ne nešto što opstoji isključivo u glavi takve neobične pojave i dalje će nam se činiti potpuno nemogućima. Sheldrake shvaća da razlamanje prirode na dijelove može biti određeni spoznajni put ali to ne znači da ćemo tim putem moći objasniti sve prirodne pojave ili da je to prava istina o naravi prirode. Koliko ideja morfnih polja uistinu drži vodu ne možemo u potpunosti znati jer ih osim Sheldrakea trenutno nema puno koji su voljni više istraživati.

    ondajosh said:
    23/11/2011 u 20:43

    Putniku: početi se baviti nečime, u ovom slučaju provjeriti da li Sheldrakeova(e) teorije “drže vodu”, nije nužno započeti proučavanjem tih teorija. Upravo je to jedna od blagodati teorije sustava (i pohvala mojoj lijenosti) da se opća matrica nekog sustava poznaje bez detaljnijeg upućivanja u dinamiku sustava i bez kibernetskih objašnjenjima komunacije u sustavu. Dakle, ta matrica je iznad sustava i kao neki njen vrlo složen, a opet jednostavni simbol. To objašnjenje naišao sam i kod Pierra Bayarda u knjizi naslova “Kako govoriti o knjigama koje nismo pročitali”. Tako i ja, “heretik” nisam pročitao Darwinovo Podrijetlo vrsta (i ktomu me nije sram), a sveudilj potvrđujem studentima da teorija evolucija potvrđuje da napreduju oni koji se prilagode… Osobno mi se sviđa tvoje poimanje holizma. Da li se mislio pod ovime da “…I to toliko povezano da stroge granice između sustava zapravo i nema.” u stvari da granice ipak postoje (to je jedna od pretpostavki sustava), ali da su sustavi otvoreni (open systems) pa se doimaju kao da su bez granica?

      Putnik said:
      27/11/2011 u 13:51

      Da, mislim da u prirodi i nema strogo zatvorenih sustava.

      Vezano uz Sheldrakea, više neovisnih istraživanja dobro bi došlo i onima koji se boje ispasti iracionalni ako im se misli maknu izvan trenutnih znanstvenih spoznaja. Osobno mi je nekako svejedno kad ionako vjerujem da nitko nema monopol nad istinom.

    Magičar said:
    02/12/2011 u 12:46

    Ovo mi se, ne znam zašto, valjda po etimološkoj vezi, jako sviđa: “… znanstvenika koji znanstvenom metodom potvrđuje ”magiju”” 🙂 Slutim da će se možda u CERNu nečemu sličnom približiti…

    Odlični postovi i odlični komentari, pridružio sam se i svojim komentarom, iako mi je Sheldrake potpuno nova i vrlo uzbudljiva priča. Ako igdje budeš spominjao narav svog bloga Davore, onda spomeni da se koristi i u obrazovne svrhe… 🙂

      Will Farnaby said:
      02/12/2011 u 20:13

      @Magičar – kako to misliš etimološka veza? Nisam nešto “ubrao” dobro ili, jer ne vidim na što misliš kada kažeš “etimološka veza”? BTW, Magičaru, čitao sam nešto i tvoj blog još prije i svidjelo mi se ono što sam čitao. Najviše se sjećam postova o Sloterdijku i Bukowskom, a ovaj potonji mi je bio posebno interesantan. Lijep pozdrav do sljedećeg čitanja.

        Magičar said:
        02/12/2011 u 22:01

        Jednostavno, mislio sam na vezu magija-Magičar…, samo nisam siguran tko je po porijeklu bio prvi 🙂 Hvala na kritici!

    ondajosh said:
    04/12/2011 u 22:51

    @Magičar, ne bih upotrijebio tu riječ jer ne znam kako ju ti doživljavaš…Moj stav jest da je Sheldrake znao što ga čeka nakon objave njegovih stavova. Ali njega je vodila jedna druga nit vodilja, koja je bila iznad onoga što je paradigma. Dakle, jasno i javno nudi nešto drugačije. Osobno volim kada imam više pristupa nekom problemu, kada ga sagledam s nekoliko kuta.
    Zaista je važno razgovarati. I slušati, možda još važnije. Hvala Davoru.

      Magičar said:
      06/12/2011 u 11:37

      @ondajosh, Davor je spomenuo na jednom mjestu “znanstvenika koji znanstvenom metodom potvrđuje ”magiju”” pa sam se samo nadovezao svojom mišlju. Inače, o Sheldrakeu ovo mi je prvi glas i ne bih se upuštao o nekakvu ocjenu njegova rada osim izražavanja neskrivene simpatije 🙂 Jer i ja sam, kao i Davor – za “pseudoznanost” 🙂
      Ima jedna zanimljiva stvar u vezi onog što je moguće na ovom svijetu. Moje gledište jest magičarsko – sve što mogu misliti ujedno stoji kao mogućnost ovog svijeta. O toj hipotezi nekada znam satima meditirati. Stoga, bilo koja ideja za mene ne može biti promašena. Nešto na tragu Davida Bohma i njegovog stava da su zbilja i mišljenje jedno odnosno da ih ne treba razdvajati…

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s