morfogenetska polja?

Posted on Updated on

premješteno na novo izdanje bloga: morfogenetska polja?

Oglasi

8 thoughts on “morfogenetska polja?

    ondajosh said:
    04/11/2011 u 21:25

    Dragi Deu,
    jako si me ugodno iznenadio uzevši u razmatranje to što se naziva “poljem”. Još više se radovao biolog u meni i nekako mi zvonko još uvijek odjekuje ono Shledrekovo “…Most developmental biologists accept the need for a holistic or integrative conception of living organization” (izvor: http://www.entelechyjournal.com/rupertsheldrake.html). Zaista i jest tako, ja kao medicinski mikrobiolog sagledam (mikro)organizam kao dio (eko)sustava, s time da ga mi u medicini uništavamo kako bi nositelj (ilitiga stariji naziv domaćin, engl. host) isto kao dio sustava mogao normalno funkcionirati. Inače, koristim i defincije tog odnosa u komplesknom sustavu kojeg su predložili njujorčani Casadevall i Pirofska. No,najveća potvrda dokaza da se sustavno razmišlja i da se želi povezati dijelove u polje koje djeluje jest želja za sinstetskom bakterijom (u kojoj se samoorganizacija nameće izvana) (hm, dakle polje u kojoj će ona funkcionirati nametnuto je od nas, kao od boga) .

    Stoga se slažem s tobom da hipoteza polja nije usvojena, ali se na nju kladi dovoljan broj znanstvenika koji proširuju svoje spoznaje i nisu radoklimići općeprihvaćenoga.
    Nekada davno sam čitao Desmonda Morrisa i druge antropologe koji nisu nikako mogli shvatiti (iltiiga znanstveno dokazati) istovremenost pojavljivanja piramida narazličitim vrlo udaljenim kontinentima ili napretke u kogniciji majmuna, isto tako fizički udaljenih.

    Stoga čekam i neki drugi članak iz ovog područja.
    Srdačno,
    Josh

    izmedju said:
    10/11/2011 u 19:38

    Zanimljiv blog, mada sa primesama kvazi nauke. Bez ljutnje, ali studiram fiziku jos nikad nisam cuo za morfogenicka polja. Cak bilo kakav proces bilo cega, pa i informacije, trosi nuzno energiju i ima neku entropiju.

    Pozdrav

      davor responded:
      10/11/2011 u 20:33

      Lijep pozdrav, kolega. 🙂 Drago mi je da ti je blog zanimljiv. Nema ljutnje, jasno piše da se kladim na nju mada teorija nije prihvaćena od znanstvene zajednice (što je samo po sebi ne čini pseudoznanošću). Također, ništa neobično da na studiju fizike nisi čuo za morfogenetička polja, budući da je to termin iz biologije. Dapače, čitava zamisao polazi od toga da postoje polja koja su opaziva na živim bićima, a ne očituju se na ”nižim” (recimo manje kompleksnim) razinama tvari.

      davor responded:
      11/11/2011 u 13:18

      Propustio sam odgovoriti na ovo o energiji itd. Naravno, sustavi će težiti stanju minimuma energije, to nije sporno. Ali za kompleksne molekule (i općenito kompleksne sustave) najčešće postoji više od jednoga takvog stanja. (Naravno, ti znaš da je jednostavan sustav od tri tijela koja međudjeluju gravitacijski već pre-težak problem, koji završava u kaosu ako ne možemo zanemariti masu nijednog od tih tijela. http://en.wikipedia.org/wiki/Three-body_problem Koliko su veći problem goleme molekule koje još opisujemo kvantno-mehanički… ) Budući da postoji više takvih stanja nije unaprijed isključeno da ”odabir” između takvih fizikalno gledano jednako vjerojatnih stanja nije slučajan nego je su-određen jednim faktorom koji povećava vjerojatnost nekih od tih stanja, a koji nije uračunat u dosadašnje teorije. Sheldrake predlaže da su morfogenetička polja takav jedan faktor i predlaže načine eksperimentalne provjere te njegove teze.

    ondajosh said:
    11/11/2011 u 19:23

    Jest, čini se da niti biolozi s kojima se družim ne znaju za polja i sustave, iako ih proučavaju gotovo čitav životnij vijek, a da ne kažem kako su u sustavima od rođenja (obiteljski, poslovni i dr.). Tako će Francis Heylinghen (citirano s Principia Cybernetica Web-a) reći da će sistemsko (kibernetsko) razmišljanje među (biolozima) početi tada, kada će se postavljati pitanja o/u sistemu (bolje reći kada će se gledajući očima organizacije i članstva u sustavima kao i načina nakoji ti članovi između sebe komuniciraju te kako sistem komunicira s drugim sistema). No, kako bi ja koji sam u (sustavu!) obrazovanja provjerio što i kako studenti misle, moram ih pohvaliti jer su uspjeli “povezati konce” u sustavima u kojima profesionalno rade. No, i sami autori PCP Weba (Heylighen, Joslyn i Bollen) shvaćaju da za ljudi baš ne vole teoretski pristup sistemima, već vole onaj pristup (tzv. trendy approach to systems theory). koji funkcionira u praksi (oni osjećaju integracijski pogled na Svijet), dakle koristan je, konkretan i, kako bi rekao FH i značenje si sam prevedi, spectacular.
    No, ovo sada otvara toliko pitanja da bolje da stanem.
    Ali moram reagirati na etiketiranje proučavanja i definiranja morfogenetskih polja R. Sheldreka kao “kvazi nauke”. To samo dokazuje da sustavi postoje i da postoje barem dva pogleda na polja. A posjetitelj (“izmedju”) o njima i komunicira, što znači da nije ravnodušan. Predlažem da posjeti http://pespmc1.vub.ac.be/TOC.html#CONTEXT.

    Ili kako bi rekao John Muir: “When we try to pick up anything by itself we find it is attached to everything in the universe.”

    Will Farnaby said:
    13/11/2011 u 23:13

    Valja i napomenuti da često treba nekoliko desetljeća (ako uopće do toga i dođe) da se nešto usvoji kao dio curriculuma na fakultetu, pogotovo na našim fakultetima. Ne tvrdim da su loši, ne, naši fakulteti su vrlo dobri, pogotovo neke katedre na PMF-u (barem znam što se tiče Zagreba), to je naprosto stvar inercije sustava (opet fizika). Što obrazovnog, što zbog starih kadrova i onih koji određuju što je to “normalna znanost” (Kuhnov termin), što zbog raznih drugih faktora. Sheldrake može i ne mora biti u pravu, ali mislim da ga se u svakom slučaju treba uzeti u obzir. U nekim stvarima sigurno nije u pravu, ali u nekima sigurno jest (čak i onima koje nisu još dovoljno empirijski potkrepljene), ali valjda ćemo to vidjeti s vremenom…

    ondajosh said:
    14/11/2011 u 20:14

    Wille, da, slažem se…Uopćeno, imamo jako dobro Sveučilište (tu mislim na ono zagrebačko koje me hrani) s jako dobrim ljudima koji rade u nastavničkom žrvnju….Kada si spomenuo “one koji određuju što je tzv. normalna znanost”, a nastavno i na D-evo osvrt o gotovo heretičkom napadu na ono-s-čime-se-ne-slažemo, nedavno sam pročitao zanimljiv tekst: http://www.novilist.hr/Sci-Tech/Znanost/Dr.-Sasa-Ostojic-Cilj-znanosti-postao-je-promicanje-dogmi.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s