§48. znanosti?

Posted on Updated on

zapis preuređen i dijelom premješten na novo izdanje: filosofija i znanosti?

ulomak premješten na novo izdanje: znanost ne misli? (ulomak iz Martin Heidegger, Što se zove mišljenje i C. F. von Weizsäcker, Jedinstvo prirode)

Oglasi

2 thoughts on Ҥ48. znanosti?

    Magičar said:
    21/09/2011 u 09:06

    Odličan tekst o odnosu filozofije i znanosti. Stavio bih kao obveznu literaturu u školi (a i po forumima gdje se doista svašta priča o tom odnosu :))!
    Uz tvrdnju “znanost ne misli” uvijek treba dodavati i tvrdnju da “mišljenje uvijek zna manje od znanosti” kako to uostalom i čini njihov tvorac kako bi se uspostavila ta važna distinkcija između mišljenja i spoznavanja, između filozofije i znanosti.
    Čitajući post sve bih ti htio početi pisati komentar, ali onda otkrijem da to što bih napisao već drugi rekoše. Prvo Gadamer da zadatak filozofije nije da usmjerava i korigira znanost (a jedno vrijeme sam i sam tako pogrešno mislio), zatim Carl Friedrich von Weizsäcker s tim da se znanosti nikada ne pitaju što je nešto, što je materija, što je to s čim praktično barataju i određuju mu za koje će vrijeme pri određenoj brzini prevalit točno toliki put, te na kraju “najveći od najvećih”, naš dragi Martin koji me je osupnuo svojom rečenicom o tome da “današnje znanosti spadaju u područje biti moderne tehnike i samo tamo…” kao i izrazom “jednotračnog mišljenja”. Njegov dio teksta je uostalom i kako dolikuje – najdublji o zadanoj temi.

    Uvijek poludim kad čujem znanstvenike kako sa svojim “jednotračnim mišljenjem” pokušavaju govoriti o vremenu ili prostoru. Upravo takav način razmišljanja ih je i doveo do, po filozofskim mjerilima, sablažnjivog korigiranja pitanja, pa se više ne pitaju o vremenu već o “strijeli vremena”, a samo pitanje “što je vrijeme” preoblikovali su u “zašto je strijela vremena usmjerena samo u jednom pravcu” i sl. A da ne pričam o tome da teorija Velikog praska upravo puca po šavovima kad se spomenu prostor i vrijeme… Ta današnja bahatost znanosti naspram filozofije doista se nekad ne da izdržati…

      davor responded:
      25/09/2011 u 13:13

      Oprosti što kasno odgovaram, kratak sam s vremenom ovih dana, a činilo mi se da je najbolji odgovor da u sljedećem zapisu još malo razmotrimo tu Heideggerovu rečenicu koja te osupnula.
      Što se tiče filosofije kao ”korekcije” znanosti, doista u ovom zapisu imamo dva naizgled oprečna iskaza, Gadamerov i Weizsäckerov. Mislim da je stvar u tome da su znanosti danas već uglavnom prošle različite epistemološke krize, pa im je u njihovim vlastitim područjima jedva potrebna filosofska kritika – odnosno, sami je znanstvenici uvelike već poduzimaju. U tom smislu Weizsäcker kaže da su veliki prodori u znanosti djeca znanosti i filosofije – sami su znanstvenici, kada dotadašnji način mišljenja u pojedinoj znanosti dospije u krizu, prisiljeni filosofirati. Pa je i Gadamer u pravu kad vidi da filosofi tu nemaju što korigirati znanosti – ipak, posao filosofa je da vidi kako znanosti utječu na cjelinu ljudskog svijeta. U tome filosofija ne ulazi u nadmetanje sa znanostima, jer znanosti ne otkrivaju što je vrijedno a što nije, ali može ući u spor sa ”znanstvenim” svjetonazorom (koji, naravno, nije znanost) i njegovim normama i vrijednostima koje skriva iza svoje tobožnje ”znanstvenosti”.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s