§39. intelekt?

Posted on Updated on

premješteno na novo izdanje bloga: intelekt?

Oglasi

3 thoughts on Ҥ39. intelekt?

    augustin said:
    03/05/2011 u 22:42

    Na jednom mjestu Nietzsche je napisao kako na nas mogu djelovati sile koje uopće ne možemo osjetiti, koje prolaze kroz nas i utječu na nas, ali da ih svojim čulima ne možemo zahvatiti. Drugim riječima, kako to sebi tumačim, vjerojatno je vjerovao da je stvarnost svijeta u nepotpunom obliku dana čovjeku. Tu ne mislim na onostrane oblike poput svevišnjeg i sl. već doslovno na fizičku stvarnost. Moderna znanost u nekim svojim teorijama već barata dodatnim dimenzijama itd.
    Ali zbog toga se, čini mi se, Nietzsche i odlučio za umjetničko a ne za pojmovno poimanje svijeta oko sebe. Ako su pojmovi ostaci prvotnih metafora nije li jezik onda tek jedna igra u kojoj se mnogo bolje snalazi umjetnost a ne znanost. Osim toga, u igri je i ta tajnovita sposobnost umjetnosti da izgovara istinu o svijetu pred kojom se klanjao i Heidegger…
    Isto tako, pomalo mi je i smiješna kritika Eugena Finka (a i mnogih drugih Nietzscheovih kritičara) koji iako svjestan estetske prirode Nietzscheva izričaja i toga što on tvrdi (pojmovna istina = laž) opet pokušava s njim uspostaviti raspravu o tome “na splavi” pojmova. Ne bi li bilo fer da je za kritiku i raspravu barem pokušao ponuditi neku treću pozornicu? 🙂

    Blog mi je pravo ugodno otkriće! A i pjesma uz post je pravi pogodak. 🙂

      davor responded:
      04/05/2011 u 21:49

      Dobro došao, augustine, i hvala na komentaru. 🙂 Slažem se, negdje sa Schopenhauerom i Nietzscheom sviće da, čak i ako smo kao promatrači osuđeni na ”fikciju”, istodobno smo kao sudionici igre svijeta posred ”stvari po sebi”. Za razliku od distanciranosti teorije, umjetnost nas neposrednije pogađa, a samim time i uključuje da sudjelemo u zbivanju svijeta…

      Navode Finka, Đurića i Sloterdijka sam poredao tako da fingiraju dialog, zato Finkov navod završava tom ”kritikom”. Naravno, Fink je u svojoj knjizi nije ostao na tom upitu (”odakle Nietzsche govori?”) nego je ponudio i neke zanimljive odgovore. Ali, ja sam htio uvrstiti navode iz tih triju knjiga, jer su mi one među mnoštvom interpretacija Nietzschea bile najpoticajnije.

      Čitamo se (nadam se)! 🙂

    Will Farnaby said:
    08/05/2011 u 21:50

    Čini se da je Nietzsche zaista bio stotinjak godina ispred svog vremena u nekim stvarima. I to ne govorim “stotinjak godina” ispred prosječnog čovjeka današnjice, nego baš u smislu znanosti… Namjerno ne gledam odmah čiji tekst čitam nego tek kad ga pročitam, da ga pokušam pročitati sa što je manje predrasuda moguće. On spominje tamo metaforu i sheme gotovo na način na koji to današnja kognitivna lingvistika radi. Fascinantno…

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s