§23. sublimacija?

Posted on Updated on

premješteno na novo izdanje bloga: sublimacija?

ulomak na novom izdanju bloga: samo-sublimacija spolnosti u eros? (ulomak iz Herbert Marcuse, Eros i civilizacija)

Oglasi

5 thoughts on Ҥ23. sublimacija?

    branko said:
    31/10/2010 u 12:58

    Ovako, ovaj blog ću staviti na listi blogova! 🙂
    Svidja mi se kako je koncipiran, a i vreme je da mi filozofi udružimo snage.
    Pozz

      davor responded:
      31/10/2010 u 19:29

      Svakako sam počašćen, i radi tvog bloga, ali i radi biranog društva u kojem sam se našao, na tvom blogovniku. Nadam se da će i tebi biti ugodno među mojim linkovima.
      Da, udruživanje snaga nije baš često među filosofima – obično bude više međusobno suprotstavljenih ”-izama” nego filosofa, a potpuno prekidanje s dotadašnjim tradicijama je već i samo postalo tradicionalan filosofski postupak. Možda su time i sami doprinijeli svom ostanku po strani od ”zvanične misli” (barem zadnjih stoljeće i po), a i time pripadnosti ”poniženoj misli”.

    Will Farnaby said:
    01/11/2010 u 19:40

    Po meni je svaki “-izam”, ako ne već kraj filozofije, a onda barem početak kraja iste. Je li to “dobro” ili “loše”, o tome neću sada suditi.
    Ono što me interesira je što smatraš pod “zvaničnom misli”, a što pod “poniženoj misli” te zašto bi nešto što se ne definira u odnosu na “zvaničnu misao” nužno mora klasificirati kao “ponižena misao”. Ili nešto nisam dobro shvatio? 🙂

      davor responded:
      01/11/2010 u 22:15

      Ako klikneš na Brankov ”gravatar” tamo piše, između ostaloga, da je on “predstavnik ponizene misli, a ponizena je svaka misao koja nije zvanicna”… Budući da je filosof, i to (kako se čini iz njegovog bloga) sa stanovitim poštovanjem spram višetisućljetne filosofske tradicije, ja sam to pročitao kao da je (i) filosofija ta ”ponižena misao koja nije zvanična”, pa sam komentirao u tom duhu. (Sad sam proguglao, čini se da je to citat meni nažalost nepoznatog Djure Šušnjića.)
      Naravno da poniženost ne slijedi nužno iz ne-zvaničnosti… No, htio sam reći da filosofija kao nekadašnja ”kraljica znanosti” može osjećati, a čini mi se da i osjeća unutar akademskog svijeta, stanovito poniženje naspram pozitivnih (osobito prirodnih) znanosti, uslijed gubitka ne samo svog kraljevskog mjesta, nego i uslijed česte upitnosti o bilo kakvom mjestu filosofske tradicije među znanostima. Čini mi se da je otud moguće sagledati i podjelu na ”analitičku” i ”kontinentalnu” filosofiju: analitička se pokušava izboriti za poziciju u osnovi prihvaćajući ”zvanična” polazišta, dok kontinentalna polazi od svoje ”nezvanične” pozicije, koja joj omogućuje stanoviti odmak. (Pod ”zvaničnim polazištem” podrazumijevam, otprilike, sklop neupitnosti tržište/tehnologija/prirodne znanosti/”predstavnička liberalna demokracija”…) Meni se, pak, čini da bi bilo važno da se suvremena filosofija ne orijentira prvenstveno prema tom ”zvaničnom” polazištu (bilo da se nastoji uklopiti u njega ili se zadovoljava outsiderskim mjestom na marginama), nego i prema svojoj velikoj tradiciji koja je višestruko dugotrajnija od navedenog ”zvaničnog” sklopa. U tom smislu vidim problem kojeg sam spomenuo u prethodnom komentaru.

    davor responded:
    29/03/2013 u 21:50

    Prepravio sam ovaj zapis tako da sam dio o superegu ostavio za drugi zapis (§23.1. superego?), a dodao Platona iz ”Politeje” i Matka Sorića.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s