§20. dialog?

Posted on Updated on

prebačeno na novo izdanje bloga: dijalog?

ulomak prebačen ovdje: Bohmov dijalog? (ulomak iz David Bohm, On Dialogue)

Oglasi

2 thoughts on Ҥ20. dialog?

    Will Farnaby said:
    17/10/2010 u 01:42

    Iskoristit ću priliku da citiram ovdje jedan dio iz Roškove knjige “Paranoidnije od ljubavi, zabavnije od zla”:

    “Vrijeme je možda za diplomatski odnos između ideja (Latour), a ne više za bespoštednu “kritiku” svega onoga što smo pogrešno shvatili u tuđem mišljenju. Ako sve to prizna, razum će moći bolje iskorištavati svoje prednosti i kompenzirati svoje mane i ograničenja.”

    Osobno smatram da gdje je riječ o “stajanju na ramenima divova” kada se pokušava “filosofirati” ili gdje god da je riječ o slijeđenju nekog -izma u potpunosti ili barem gotovo u potpunosti, ne može biti govora o filosofiranju pa ni o dialogu u ovom gore “postu” navedenom smislu.

    Kada je riječ o mogućnosti ostvarenja dialoga, nije potrebno samo obično “slušanje” nego i jedan određeni napor da se tuđa pozicija shvati što je bolje moguće. U tom smislu, istinsko slušanje drugog, mogli bismo reći hermeneutičko slušanje, može samo obogatiti onoga koji sluša i na kojemu je red da odgovori u tom i takvom koordiniranom dialogu. Isto vrijedi i za drugu stranu. Tada se sudionici dialoga obogaćuju, kako informacijski tako i raznim uvidima u različite “oblike života” (Wittgenstein). U što je više dialoga te vrste čovjek sudjelovao, ali i što kvalitetniji su ti dialozi bili, takav čovjek će biti iskusniji u praktičkom životu – ako se pretpostavi da održava kakvu takvu ravnotežu izmežu onog “teorijskog” i “praktičkog”. “Teorija” i “praksa” su naravno dvije strane istog novčića.

    Međutim dinamika praktičkog života je bitno drugačija, usudio bih se reći. Ako zbog ničega, onda zbog toga što je puno više faktora i puno je manje “idealna” (u doslovnom značenju te riječi, a ne u značenju nečega “super” :D) nego što je to teorijska domena. Zato u području teorijskog uma, u području racionalnosti i znanosti, da ne kažem čistog uma – možemo imati zakone. U području praktičkog uma stvari su često dinamičnije i tu je puno važniji “phronesis” nego bilo koji drugi “modus” onog umnog (ako se oslonimo ovdje na grčki jezični registar, pri čemu ne impliciram da je bogatiji ili siromašniji od ikojeg drugog; jednostavno je takva tradicija i lakše se zna o čemu se govori). “Phronesis” tako ne počiva na nikakvim čvrstim zakonima nego je više stvar razboritosti, mudrosti… Opet, ne mudrosti u nekom smislu velikih Istina (capital “I”) nego onoga što se često naziva “životnom mudrošću”, “uličnom inteligencijom” ili čak “socijalnom inteligencijom” – pri čemu ne impliciram da je ovdje riječ o sinonimima, čak ni parcijalnim (jer potpuno apsolutni ne postoje zbog ekonomije jezika) već pokušavam ukazati da im je “phronesis”, kako to trenutno vidim, barem jedan od zajedničkih faktora. “Phronesis” bi se u ovom slučaju mogao dozivjeti kao ono što nam omogucuje da “na pravom mjestu, u pravo vrijeme učinimo pravu stvar”. Koja je to stvar, nikad nam neće reći nijedan “zakon”, bio prirodan, umjetan, ovakav ili onakav. Zato je život dinamička kategorija. A možda su i zato ljudi koji se vole zvati znanstvenicima ili ostaju funkcionirati samo u domeni pozitivne scijentističke paradigme, te bi sve voljeli svesti na neke “zakone” i dinamički kaos kreativnosti i života svesti u razne ladice, možda su zato takvi ljudi nerijetko “neživotni”, “dosadni”, “jednolični” itd. No dobro to je manje važno sada. Također ne želim ni generalizirati niti to činim. U isto vrijeme moram naglasiti da je ta želja za kategoriziranjem i definiranjem, ne samo prirodna (a jest) nego i POTREBNA i ne može se bez nje. Ne pričam sada “protiv” nje, nedaj bože. Riječ je samo o tome da svaki reduktivizam – bio on scijentističke, religiozne ili političke prirode, smatram neživotnim i konsekventno – neistinitim. A ako je život dinamičan, kakva li će Istina o njemu biti tek nego sama – dinamična. A ta Istina je uvijek negdje u životu, u dialogu u čitanju, disanju, življenju, učenju, preispitivanju, formuliranju i reformuliranju, mi se igramo s njome i ona s nama, a ona se smije svima koji se preozbiljno shvaćaju, misleći da su shvatili upravo nju samu i da je mogu “posjedovati” na taj način što su jedan mali dio nje do kojeg su uspjeli doći, uspjeli konceptualizirati svojim uvijek ograničenim evolucijskim oruđem, koje se doduše razvija i razvijat će se i dalje, ali razvoj koji se, po mom skromnom misljenju, najbolje događa upravo kroz dialog. A suština tog dialoga je upravo onaj napor koji se treba poduzeti, napor da bi se shvatilo drugog, a ne samo bespoštedno “kritiziralo” ono što nismo shvatili (a još gore, često niti potrudili da shvatimo).

      davor responded:
      17/10/2010 u 12:33

      Pa da, Wille, unatoč Bohmovoj uputi da (barem privremeno) suspregnem i slaganje i neslaganje, teško mi se ne složiti s tobom, kad sve dobro kažeš. 🙂 Ipak, da ne okončamo odmah razgovor ”u tišini sporazuma i onog samorazumljivog”, evo par misli koje su mi se pojavile…

      Naravno, slažem se s tim što kažeš o slijeđenju nekog ”-izma”, ili ”diva” širokih ramena 😉 – slijepo slijeđenje ne može biti filosofsko. Ipak, moguće je ući u razgovor s onima koji su mislili prije nas. Očita je manjkavost takvog razgovora: kao što reče Platon u Fedru o pisanoj riječi ”Učini ti se da govore kao da razumiju, ako li ih upitaš htijući doznati što od onoga što se govori, vazda kazuju samo jedno te isto.” Dakle, čini se da je razgovor s knjigama suviše jednosmjeran, kad ja govorim ovo i ono, a knjiga uvijek isto. Ali, riječ ”istina” ima isti korijen kao ”isto”, pa ako je to što su oni prije nas rekli doista istinito, onda nije ni loše da kazuje uvijek isto. I to ne ide protiv onoga što si dobro kazao o živosti istine. Jer život nije samo promjena, nego je i očuvanje istoga u drugačijim uvjetima, kroz generacije. Prijenos ”informacije” u genima je upravo prijenos onoga ”istoga” (kao što i u komunikaciji prijenos informacije znači da prijamnik prima isto značenje koje odašiljač šalje). Tako da živost ovisi i o istosti (bez koje nema organskog života, nego tek kaosa) i o drugosti (bez koje imamo tek smrzavanje i okoštavanje). Zato pisani tekst, da bi oživio, odnosno, da ne bi govorio ”vazda samo jedno te isto”, nego da bi progovorio i drugačije, naime, primjereno promijenjenoj situaciji, ”vazda treba pomoćnika” (Fedar), odnosno tumačenje. A u tumačenju iz naše današnje situacije onoga što su oni prije nas rekli zbiva se nešto živo i dvosmjerno, neko davanje i primanje, neki dialog.

      Lijepo si rekao da nastojanje za razumijevanjem drugoga može samo obogatiti onoga tko sluša. Sjećam se da mi je na to prvi put ukazao jedan prijatelj (i filosof 🙂 ) baš u živom razgovoru, kad sam jedno rasprostranjeno gledište nazvao naprosto idiotskim. Umjesto pravedničkog gnijeva ili prezira, isplativije je (za mene samoga i moje razumijevanje sebe i svijeta) pokušati shvatiti kako je moguće da taj ”idiot” doista misli to što misli. I to ne da bih našao neko nadmoćno objašnjenje po kojem on jadan ”ni ne može znati bolje”, nego baš da u tumačenju pokušam sagledati stvari iz te perspektive i vidjeti da one doista jesu takve, iz te perspektive. Zato tumačenje, kao govor ”iz najveće blizine”, traži stanoviti prijateljski odnos (philia), različito od kritike koja uspostavlja odmak, odvaja (grčko ”krinein”, iz čega ”kritika”, između ostalog znači i ”odvajati”).

      Važno je i to što kažeš o ograničenim dometima dialoga, koji se bavi idejama, naspram puno šire dinamike međuljudskih odnosa prožetih raznovrsnim interesima. Ipak dialog u kojem sugovornici unaprijed polaze od načela koja smo ovdje pokušali eksplicirati može omogućiti da na površinu isplivaju ne samo raznolika mnijenja i predočbe, nego i dublji slojevi emocija koji su vezani uz te predočbe. Vjerujem da bi upravo bi one mogle povezati (nažalost često išačene) ”dvije sfere” idealnog i praktičnog, odnosno, mišljenja i djelovanja.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s